Zoran Oštrić

<	kolovoz, 2010					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Travanj 2012 (4)
Ožujak 2012 (4)
Veljača 2012 (11)
Siječanj 2012 (11)
Prosinac 2011 (13)
Studeni 2011 (8)
Listopad 2011 (8)
Srpanj 2011 (7)
Lipanj 2011 (14)
Svibanj 2011 (4)
Travanj 2011 (16)
Ožujak 2011 (23)
Veljača 2011 (20)
Siječanj 2011 (4)
Prosinac 2010 (10)
Studeni 2010 (11)
Listopad 2010 (14)
Rujan 2010 (17)
Kolovoz 2010 (9)
Srpanj 2010 (1)
Lipanj 2010 (12)
Svibanj 2010 (24)
Travanj 2010 (6)
Ožujak 2010 (22)
Veljača 2010 (22)
Siječanj 2010 (21)
Prosinac 2009 (27)
Studeni 2009 (29)
Listopad 2009 (28)
Rujan 2009 (9)
Kolovoz 2009 (19)
Srpanj 2009 (16)
Lipanj 2009 (6)
Svibanj 2009 (15)
Travanj 2009 (9)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (3)
Prosinac 2008 (13)
Studeni 2008 (13)
Listopad 2008 (19)
Rujan 2008 (16)
Kolovoz 2008 (13)
Srpanj 2008 (15)
Lipanj 2008 (14)
Svibanj 2008 (3)
Travanj 2008 (3)
Ožujak 2008 (17)
Veljača 2008 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Ako me želite kontaktirati, pošaljite poruku na emajl:
zoranostric (at) gmail.com
ili ostavite poruku na facebooku.

OŠIKU!

Ošiku je kratka pjesnička forma slična kod nas poznatom japanskom "haikuu", samo sa širom tematikom i nešto slabijim formalnim pravilima. Kolekciju mojih ošikua s ilustracijama (što je također varijacija na japansku tradiciju crteža uz haiku) možete pogledati na facebooku.

ŠAH

Igram šah na razini jakog amatera (majstorski kandidat). Neke moje on-line s komentarima možete pogledati na mrežnom sjedištu sah.hr.

KRATICE

ASNV
Ako me sjećanje ne vara
BUNS
Bez Uvrede Nadam Se
JUOSP
Jednostavni Univerzalni Odgovor na Sve Probleme
KJMP
Koliko je meni poznato
KJMV
Koliko ja mogu vidjeti
PMNN
Po mišljenju nekih od nas
PMSM
Po mom skromnom mišljenju
PNDZ
Padoh na dupe od zaprepaštenja
ŠBBDJB
Što Bi Bilo Da Je Bilo
ŠBBKBB
Što Bi Bilo Kad Bi Bilo
UBR
Usput budi rečeno

Mrežno sjedište zelenapolitika.nifo

Stranica ZelenaPolitika.info na facebooku

Opis bloga

Ovo je (manje-više) politički blog (a više-manje onako, hm, priroda i društvo, ponekad i duh i duša), kojeg vodi Zoran Oštrić.

>

Moje stvari objavljene na scribd.com

Neki moji tekstovi i zapisi u formatima word, powerpoint ili pdf, koje sam stavio na svemrežje.

Elektronsko glasilo za privredu, društvo i ekologiju "Zelena politika" (nulti broj)
Pljačka vrijedna 140 milijuna kuna
(Reportaža o krađi šljunka, objavljena 6. prosinca 1997.. Aktualno i danas!)
Zadnji dani Labinskih rudnika, 19. rujna 1998.
(Reportaža objavljena u časopisu "Hrvatski obzor", 2 str., pdf)
Pavo Zubak bespravno izgradio postrojenja u Sesvetskom Kraljevcu
(Siječanj 2010.. Gore je link na pdf-dokument, isto u wordu jeovdje.)
Copenhagen Diagnosis: prevod sažetka na hrvatski
(tekst, 2 str., 16. prosinca 2009.)
"Kumovi" u Hrvatskoj: fenomen kapitalizma ("Crony capitalism")
(prezentacija, 17 str., prosinac 2009.)
Pacifist protiv svoje volje. Bilješke ostarjelog aktivista
(tekst, 21 str., ožujak 2003.)
Sunce će nas grijati i u 22. stoljeću (prezentacija ,17 str., prosinac 2008.)
Takozvani "Climategate": izmišljena afera
(Letak, jedna stranica A4 formata, prosinac 2009.) greedy

Moji tekstovi objavljeni na raznim portalima

Alertonline.org, 10. listopada 2011.
Zelenoidi nastupaju...
Monitor.hr, 27. veljače 2011.
"Jelačić plac i Radićeva: Mi smo odgojili te huligane"
Index.hr, 25. veljače 2011.
Bitna borba za vlast ipak se vodi unutar HDZ-a
alertonline, 30. siječnja 2011.
Zelena (g)lista i dalje ruje
tinolovka-news, 25. kolovoza 2010.
Svi naši Treći blokovi (1): Hrvatski izborni sustav
pollitika.com, 23. kolovoza 2010.
Treći blog... Treći put... ljevica i zeleni
Feljton "Povijest i budućnost ekologije" na alertonline.org
- Povijest i budućnost ekologije (1)
- Bioraznolikost i filozofske pouke teorije kaosa (2)
- O ekološkoj znanosti i ekologističkom mudroljublju (3)
- Što rade zeleni kad svi zastupaju "zelenu ekonomiju" (4)
- Zamka eksponencijalnog rasta (5)
- Zašto su "atomi za mir" neprihvatiljivi (6)
- Ekonomski fijasko i politički poraz nuklearne energije (7)

Intervjui sa mnom i članci u kojima sam spomenut

Index.hr, 19. veljače 2010.
Kome smeta Marko Rakar?
Prikaz diskusije na pollitika.com. Citiraju i mene.
Business.hr, 3. veljače 2010.
Zubak bespravno sagradio tvornicu autobusa
O toj temi moj članak ovdje od srijede, 27. siječnja: Zubak, zašto nas imaš na zubu!?
Glas Slavonije, 21. prosinca 2009.
Hrvatsku čeka blamaža zbog zagađenja
Komentar povodom završetka Konferencije o klimatskim promjenama u Kopenhagenu. Citira izjavu "najistaknutijeg hrvatskog ekoaktivista", tj. mene. cool

Glas Slavonije, 14. prosinca 2009.
Čovječanstvo će preživjeti, ali postoji opasnost od teškog sloma civilizacije
Povodom Konferencije UN o klimatskim promjenama u Kopenhagenu. U članku sam pogrešno predstavljen kao "jedan od čelnika Zelene akcije". Normalno, novinar je mislio, da moram biti čelnik nečega. wink

SADRŽAJ BLOGA

Free Web Counter

28.08.2010., subota

Crni pas i bijela mačka

Davno nisam objavio nešto onak' bez veze s politikom, kao što sam prije znao ponekad činiti, fotografije prirode i kućnih ljubimaca. Evo nešto što sam snimio danas. Prenosim ovdje samo jednu fotografiju, a ostale možete pogledati u facebook albumu gornjeg imena.

Neke moje prethodne slike mačaka i drugih kućnih ljubimaca:

Big Cat is Watching You!

Mali izgubljeni zerdav

O zerdavu, i o macama

Šest spašenih mačića traži dom

- 16:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

27.08.2010., petak

Tko ne prodaje, ne treba ni da jede?

Svoj tekst o "Trećem putu", ljevici i zelenima , koji je ovdje objavljen u nastavcima, objavio sam kao cjelinu na kolaborativnom blogu pollitika.com. Kratkim komentarom javio se popularni blogar G-News (nekad je imao svoj blog na blog.hr, ali sad gaviše nema, pa se javlja valjda samo na pollitika.com), poznat kao fanatički zagovornik neoliberalizma. Prenosim svoj odgovor na njegovu kratku primjedbu.

G-news piše:

Baka sa kolacima za socijalce je otisla (...)
1.Proizvodis, prodajes papas
2. Ne proizvodis, onda si u banani.
3. Tko sto ima, nema, oblaci, jede i gdje ljetuje ne mijenja pravila pod 1. i

Ja sam već u bilješci uz članak bio predvidio ovakvu vrstu komentara:

Mnogi nisu sposobni za artikuliranu diskusiju, nego samo ponavljaju svoje JUOSP (Jednostavne Univerzalne Odgovore na Sve Probleme). "Treba samo slušati MMF i sve će biti riješeno", "Trebaju samo pravi domoljubi doći na vlast", "Trebaju samo svi prihvatiti učenje Mahariši Maheš Jogija" isl..

A na ovaj JUOSP ("Tko ne proizvodi i ne prodaje, ne treba ni da jede") odgovaram:

Tvoja fundamentalnistička ultraliberalna propaganda 19. stoljeća ima, kao što je već onda bilo jasno, ugrađeno ozbiljno proturječje. Kvaka je u tome, da onaj koji ne proizvodi nešto utrživo, ili ne uspijeva svoj proizvod utržiti, neće mirno sjesti i skapati od gladi, koliko god mu ideolozi kao ti objašnjavali da je to pravedno. Započet će s raznim oblicima nasilja, da otme nešto za sebe onima koji imaju očiti višak, pa onda klasa vlasnika sredstava za proizvodnju, direktno ili koristeći državu kao svoje sredstvo, mora također organizirati nasilje da održi sustav (to je ono "država kao noćni čuvar": dolaze u situaciju da moraju imati mnogo noćnih čuvara - koji, naravno, ne proizvode).

Na sreću, nakon što su tijekom 19. stoljeća uglavnom koristili tu metodu, postepeno su došli na ideju da, umjesto da troše novac na čuvare, mogu sjesti s predstavicima radnicima i umjesto za žandare, otvarati radna mjesta za socijalne radnike. Čak i nakon "demontaže države blagostanja" u posljednjih 30-ak godina, nismo se vratili na onaj sustav, koji zakonito dovodi do uništenja početne pretpostavke slobodnog tržišta i uvođenja snažne država u fašističkom ili komunističkom vidu.

Osim toga, onda i sad, kapitalistički mehanizam "proizvodiš, prodaš, kupiš" ima ugrađenu inherentnu nestabilnost (vidi npr. gore fusnotu 5), koja dovodi do toga da ljudi iznenada ostaju bez imovine i prihoda (kako radnici, tako i kapitalisti) ne zato, jer ne proizvode, nego zato jer proizvode ne mogu prodati (iako postoje ljudi, kojima bi ti proizvodi trebali!), a to je uzrokovano financijskim spekulacijama ili čistim prevarama - koje donose ogromne profite, a ne proizvode ništa.

A k tome su tu još i kriza resursa i kriza okoliša.

Zato je nužna regulacija, ne samo na nacionalnom, nego i na svjetskom nivou. Istina je, kako pišem, da nemamo razrađen cjelovit program što i kako treba činiti, ali ima niz elemenata (o čemu ću još pisati). Možda još možemo spasiti civilizaciju.

Presim ovdje, vjerujući da će biti zanimljivo mojim čitateljima. Podvlačim još jednom najvažnije: problem kapitalističkog sustava zapravo nije da li netko proizvodi ili ne, nego da li to što proizvodi, pa makar to bila i magla, može prodati. Postoji niz istraživanja, uključujući nobelovce za ekonomiju, koje se ovdje može navesti.

- 13:15 - Komentari (1) - Isprintaj - #

25.08.2010., srijeda

Svi naši Treći blokovi...

Na portalu tinolovka.com objavio sam kolumnu
Svi naši "treći blokovi" (1); Hrvatski izborni sustav.

Ovo je prvi u seriji od tri do četiri teksta. Unatoč ekonomske krize, brojnih afera i opće erozije povjerenja u politiku i političare, ankete javnoga mnjenjaj pokazuju začuđujuću postojanost u opredjeljenju birača. Uz manje varijacije, ništa se bitno nije promijenilo od izbora za Sabor 2007. g.: dvije stranke (HDZ i SDP) dobivaju oko 30 posto, četiri (HNS, HSS, HSP, HSU) oko pet posto, a IDS i HDSSB drže svoje regionalne pozicije u Istri i Slavoniji.

Ipak, ankete i procjene pokazuju da postoji potencijal za prodor određenog broja predstavnika novih snaga (treći, četvrti, peti blok...) u Sabor. Čak i ako ih bude samo pet – šest, to bi bila znatna promjena u odnosu na dosadašnje izbore.

U ovom članku govorim o karakteristikama našeg izbornog sustava, zbog kojih je korisno stvarati "blokove", tj. koalicije, koje mogu osigurati veći broj glasova. Ako imate ispod deset posto glasova, gledano ukupno u zemlji, relativno mali porast broja glasova može donijeti vrlo veliki porast broja osvojenih mandata. Tako je na izborima za Sabor 2007. godine HSU osvojila 4,2% glasova i samo jedan mandat odnosno 0,7%, a koalicija HSS/HSLS sa 6,8% glasova osvojila je osam mandata!

- 21:08 - Komentari (2) - Isprintaj - #

22.08.2010., nedjelja

Treći blok, treći put... Što ljevica i zeleni mogu ponuditi? (6)

Ovo je šesti i posljednji dio politološkog članka, čiji je prvi nastavak ovdje.

Integralno, članak možete pročitati na pollitika.com.

Društveni pokreti i političke stranke

Naravno, ono „čekati i vidjeti“ ne treba baš bukvalno shvatiti. Djelovati treba. A teorija danas, po mom sudu, nije na nivou kompleksnosti aktualnih društvenih i političkih borbi. U gore navedenoj knjizi iz 2001 (16), Callinicos na zamjerku da lijevi kritičari ne nude svoju alternativu odgovara očekivanjem da će „alternativni društveni modeli proizaći iz antikapitalističkih pokreta“, koji su se na globalnom nivou počeli okupljati na anti-globalizacijskim i alter-globalizacijskim događanjima od Seatlea 1999.. „Sama nedosljednost tog pokreta, to jest prisutnost raznoraznih ideoloških struja, zelenih, socijalista, "trećesvjetaša", anarhista, koje su već u samima sebi kompleksne - lako bi mogla potaknuti razradu različitih, međusobno nespojivih alternativnih modela. Vjerojatno je da ćemo, preko pokušaja da teorijski artikuliramo i praktički implementiramo te modele, razviti mnogo jasniju viziju kako prevladati kapitalizam.« (17)

Iako ovo polaganje nade u teoriju, koja će proizaći iz mreže društvenih praksi ima osnova, odgovor ipak zvuči kao jeftino izvlačenje. Alternativni modeli neće proizaći iz prakse sami po sebi. Neki od praktičara moraju biti spremni znatan dio vremena, umjesto u neposrednom angažmanu, posvetiti kritičkom promišljanju; a neki od teoretičara moraju biti spremni sudjelovati u zamornim dnevnim aktivnostima. (18) Pritom i jedni i drugi moraju biti spremni na prihvaćanje istinskog pluralizma mišljenja i djelovanja.

Političke stranke, kao organizacije koje moraju pokriti razna područja („one-issue“ stranke brzo ili nestaju, ili šire svoj program), imaju u tome bitnu ulogu i odgovornost. Eklektičnost idejne osnove zelenih dragocjena je osnova za jednu moguću buduću sintezu. S druge strane, postoje raznolike teorijske koncepcije, često divergentne, za koje se ipak može reći da svaka za sebe nude jedan u-topos, jednu točku gledišta koja proširuje naše spoznaje.

Moramo razvijati dijalog teorije i prakse, i istovremeno multi-log različitih teorija i različitih praksi. To nije apstraktno načelo, već konkretan zadatak koji je pred nama u predstojećim mjesecima, u radu na programu i strategiji Zelene liste za parlamentarne izbore. I za one slijedeće.
____________

(16) Vidi bilješku 3.
(17) Kao u bilješci 3, str. 137.
(18) Slijedeći, primjerice, danas zanemarenu sociološku metodu „proučavanje sa sudjelovanjem“.

- 21:00 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Treći blok, treći put... Što ljevica i zeleni mogu ponuditi? (5)

Prvi nastavak ovog članka

Djelovati i misliti, cjelovito i konkretno

Danas pak, kao zeleni, uvelike govorimo o Green New Dealu, koncepciji koja povezuje sagledavanje trostruke krize: okoliša (klimatske promjene), resursa (prvenstveno „Peak oil“) i ekonomske (inherentna nestabilnost svjetskog financijskog sustava). Koliki je stvarni potencijal te koncepcije, stare tek dvije godine? (12) Desetljeće pred nama pokazat će da li smo na tragu nečeg što se s originalnim New Dealom može uspoređivati, ili će, kao i "Treći put", ovaj pokušaj pasti u zaborav. (13)

Na nama je danas da djelujemo, ali i da pritom mislimo. Moramo djelovati sada i ovdje, radeći na neposrednim poboljšicama; ali pritom trebamo imati, kao vodilju, viziju budućnosti. Ne smijemo se bojati misliti u-topijski, polazeći od ne-mjesta, od ideje o onome što još nije a moguće je, umjesto da se uvijek iznova iscpljujemo analizirajući ono što jest i rezignirano zaključujući da je promjena nemoguća.

Bez cjelovite, koherentne koncepcije, koja omogućava cjelovit pogled i sinergiju pojedinih mjera, ne može se ostvariti bitna promjena, za koju se većina slaže, da je potrebna. O tome npr. nedavno prof.dr.sc. Ivan Grdešić (14): »Svako ministarstvo ima zadatak riješiti nešto malo u svom sektoru. Nema središnje vizije, povezanosti tih mjera koja bi odgovarala razini problema s kojim smo suočeni (...) Sa setom malih intervencija koje bi trebale riješiti veliki problem očigledno neće ići.«

Zbog „velikih problema“, koji nisu samo naši, baviti se teorijom je vrlo praktična djelatnost. Slijepo teturanje hrvatske vlade, ali i bezidejnost oporbe, pokazuju značaj Kantovog uvida: „Teorija bez prakse je prazna, praksa bez teorije je slijepa“. »Postoje situacije u kojima jedina istinski “praktična” stvar koju možemo učiniti jest odoljeti iskušenju da se istog trena angažiramo te “čekati i vidjeti”, što znači strpljivu kritičku analizu.« (15)
_____________

(12) Koncepcija potječe od grupe koja je radila pri New Economics Foundations 2007.-2008. (http://www.neweconomics.org/publications/green-new-deal). Niz novosti možete naći na mrežnom sjedištu http://www.greennewdealgroup.org/. Europska zelena stranka je na izbore za Europski parlament 2009. izašla s manifestom „A Green New Deal for Europe“ (http://europeangreens.eu/menu/egp-manifesto/) Sada je u tijeku diskusija o nacrtu političke izjave (policy paper) „Makroekonomski i financijski okvir Zelenog New Deala“ (http://europeangreens.eu/fileadmin/logos/pictures_news_and_events/GND_Macro_financial_framework_final.pdf), koja će biti izglasana na Vijeću EZS u listopadu o.g.. Sintagmu je prihvatio i Program UN za razvoj (UNDP). U Hrvatskoj, Zaklada Heinrich Böll je u lipnju 2009. organizirala okrugli stol „Zeleni New Deal: Od liste želja do prilike za zaokret“.
(13) Koncepciji „Green New Deala“ bit će posvećen posebni broj E-biltena, 25. kolovoza.
(14) Opsežno citiran u članku Nevena Šantića „Kaos u službi opstanka vladajuće koalicije“, u: Pogled, prilog Novog lista, 14. kolovoza.
(15) Slavoj Žižek: „O nasilju : Šest pogleda sa strane“, Zagreb, 2008, str. 12. Pritom međutim, kritička bi analiza ipak morala biti vodilja za djelovanje, a ne vrtiti se u vlastitom krugu.

- 09:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.08.2010., subota

Treći blok, treći put... Što ljevica i zeleni mogu ponuditi? (4)

Prvi nastavak ovog članka

Bez u-topijske dimenzije ne može se cjelovito sagledati „topika“ svijeta, cjelina onoga što jest; a bez toga sagledavanja, ne može ga se smisleno mijenjati. (7) Da bismo sagledali cjelinu, moramo barem na trenutak izaći van nje; i moramo imati neku uporišnu točku u toj beskonačnoj praznini, neki „topos“ (mjesto) s koje možemo baciti pogled unatrag. Nasuprot uklopljenosti u „fisis“ ovoga svijeta, um mora razviti meta-fizičke koncepcije, koje međutim (nasuprot klasičnoj metafizici) sagledavaju ne samo ono što jest, nego i ono što može i treba biti. (8) Na tome se zasniva i kritička teorija društva, nasuprot pozitivističkoj pravovjernosti. (9)

Nema, naravno, garancije da će naše sagledavanje stvarnosti biti uspješno. Mnogo su puta meta-fizičari i u-topisti podlijegali optičkim iluzijama: u brzini i u žudnji, vide ono što žele vidjeti. Jedna točka gledišta redovno nije dovoljna: perspektiva može biti iskrivlljena. Moramo postići multi-perspektivnost, a da to ipak ne bude puka eklektika. (10)

Jedan od uzroka tog promašaja ljevice, po mom sudu, jest i nesposobnost lijeve teorije i tradicije da ozbiljno promisli globalnu ekološku krizu i ekologističku kritiku ekonomije. Ekologizam nam ne daje sve odgovore, ali daje jednu od ključnih perspektiva za sagledavanje složene stvarnosti svijeta. (11)

_____________

(7) Važna je za razumijevanje tog odnosa klasična analiza Karla Mannheima „Ideologija i utopija“. Jedan zbornik radova o novim društvenim pokretima (iz kojih su iznikle i zelene stranke) nosio je odlično pogođen naslov „Obnova utopijskih energija“ (ur.. Vukašin Pavlović, Beograd, 1987.)
(8) Vrijedi ponovo čitati razmatranja o utopiji i o kategorijama mogućnosti i novuma danas uglavnom zaboravljenog Ernesta Blocha.
(9) Primjer alternativne koncepcije je „vodikova ekonomija“, radikalno različit energetski sustav. Vizionari poput Jeremy Rifkina ponekad su neobuzdani, ali njihove vizije često inspiriraju pragmatične inženjere na operativne razrade. Ponekad se neka zamisao ne može ostvariti, ali ponekad se, kad se jednom krene, ostvari i više nego što se prvobitno zamislilo.
(10) Zelene stranke su ideološki eklektičke: ne definiraju se jednim „-izmom“, iako je ekologizam najvažniji. Vrlo su važni feminizam i pacifizam, a utjecajni anarhizam, marksizam, liberalizam – i vjerojatno bi se još ponešto našlo.
(11) Zato su, unatoč tome što sam se oduvijek smatrao ljevičarem, zeleni moj politički izbor od sredine 1980-ih godina. To ne znači da sam svime zadovoljan. Kritika ljevice, koju ovdje ocrtavam, uvelike se odnosi i na zelene. I nakon 30 godina kao politička snaga smo, PMSM, previše eklektični, ne sagledavamo multiperspektivnu sintezu, nego razne perspektive žive jedne kraj druge.

Slijedeći nastavak bit će objavljen u nedjelju, 22. kolovoza u 9:00

- 21:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Treći blok, treći put... Što ljevica i zeleni mogu ponuditi? (3)

Prvi nastavak ovog članka

„Treći put“ bio je kapitulacija pred neoliberalizmom

Prilično brzo postalo je očiglednim da je opravdana kritika s ljevice („tradicionalnih“ socijaldemokrata i laburista, te ljevijih (neo)marksista i anarhista) da „Treći put“ nije kompromis između klasične socijalne demokracije i neoliberalizma, nego faktička kapitulacija pred idejnom hegemonijom potonjeg, predlažući tek nebitna, kozmetička ublažavanja. (3)

Isprepletene globalne krize (ekološke, ekonomske, društvene) pokazuju da je potrebno i nužno razmišljati o alternativama neoliberalizmu, ali i samom kapitalizmu. (Može se također argumentirati da permanentna kriza osnova kapitalističkog sustava, traje od 1971. godine, kad SAD napuštaju zlatni standard. Povjesničar Eric Hobsbawm označava 1973. godinu kao kraj „zlatne ere“. (4)) Marksizam se opet pokazuje kao snažno oruđe analize proturječnosti i inherentne nestabilnosti sustava vladavine kapitala (5), što danas uviđaju i priznaju i brojni nemarksisti. I dalje je međutim manje učinkovit u kreiranju vizije alternativnog sustava.

Lijeva alternativa: nužna, ali i dalje maglovita

„Treći put“ nije dao koherentnu koncepciju i viziju; lijevi kritičari bili su u pravu, ali takvu viziju ni oni nisu dali. To je promašaj ljevice koji se pojavljuje kao bolni manjak, u situaciji kad su bitne promjene na svjetskom nivou nužne, kao što su bile nužne i nakon velike ekonomske krize 1929.. Tada je kapitalizam kroz New Deal, keynesovsko makroekonomsko reguliranje i „klasni kompromis“ ostvario bitnu transformaciju, koja je dovela do „zlatne ere“, uspona države blagostanja.

Svijet se drastično promijenio, ali je vladavina kapitala (koji je odnos, a ne stvar!) ipak ostala u srži sustava. Važno je uvidjeti da je i za takvu transformaciju bila nužna mogućnost pogleda van granica tog sustava, sposobnost za viziju drugačijega svijeta. Kapitalizam i liberalna demokracija bili su 1930-ih u povlačenju, ugroženi djelatnim i agresivnim alternativnim modelima fašizma i komunizma. Reformatori nisu naprosto „nasitno“ popravljali stvarnost: sagledali su treću alternativu. (6)
___________

(3) Vidjeti npr.: Alex Callinicos: „Protiv Trećeg puta: Antikapitalistička kritika“, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, biblioteka Lijeva (s)kretanja. Izdanje na engleskom 2001..
(4) E. Hobsbawm: „Doba ekstrema : Kratko dvadeseto stoljeće“ 1914.-1991., Zagreb: Zagrebačka naklada, 2009.
(5) Npr. glave 30-32 iz treće knjige Kapitala, „Novčani kapital i stvarni kapital I - III“, koje opisuju dominaciju financijskog kapitala nad industrijskim. Stoljeće nakon Marxove smrti, kroz „financijske derivate“ razvijeni su suptilniji mehanizmi dominacije.
(6) Danas je pak aktualna parola alter-globalizacijskog pokreta: „Drugačiji svijet je moguć!“

Slijedeći nastavak bit će objavljen u subotu 21. kolovoza u 21:00

- 09:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

20.08.2010., petak

Treći blok, treći put... Što ljevica i zeleni mogu ponuditi? (2)

Pročitajte prethodni nastavak

Nade „Trećeg puta“ na prelazu tisućljeća

„Treći put“ bila je neko vrijeme poticajna koncepcija i izborno uspješna struja socijalne demokracije (uglavnom stranke članice Socijalističke internacionale (SI) i Stranke europskih socijalista (PES)) u drugoj polovici devedesetih i prvoj polovici nultih godina. Vezana je uz značajne političke lidere T. Blaira („novi laburisti“), G. Schrödera („novi centar“), B. Clintona („novi demokrati“), L. Jospina i dr.. Neko je vrijeme postizala izvrsne izborne rezultate: 1998. godine socijalisti su vladali u 13 od 15 država tadašnje Europske unije. Imala je utjecaja i na hrvatsku SDP, članicu SI i PES, što radnicima nije pomoglo u doba koalicijske vlade 2000.-2003..

Brzo se međutim pokazalo da je ta koncepcija bila kratkoga daha: iscrpila se kako na načelnom planu kao vizija i strategija lijevoga centra, tako i na politički pragmatičnom kao mobiliziraja parola za izbore. Uzeli su malo od klasične socijaldemokracije, malo više od neoliberalizma; pokazalo se da je to eklektička kompilacija, a ne sinteza. Bili su fascinirani trijumfom kapitalističke globalizacije i opsjednuti potrebom da se ograde od radikalnijih struja ljevice, da ih ne bi optužili za „komunizam“. Nisu mogli ponuditi zadovoljavajuće alternative za niz nacionalnih i globalnih kriza koje su kulminirale svjetskim financijskim slomom 2008., niti uspostaviti komunikaciju s novim antikapitalističkim stremljenjima alter-globalističkog pokreta (od Seatlea 1999.). „Treći put“ bio je, kako je pisao Perry Andersson 2000. g. (2) , tek „ideološka krinka neoliberalizma“; odbačena je, kad su je svi prozreli.

Plima izbornih poraza socijalista

Od sredine prvoga desetljeća na izborima u Europi gotovo svuda pobjeđuju konzervativci, stranke desnoga centra (uglavnom članice Europske pučke stranke, u kojoj su i HDZ i HSS). Socijalisti doživljavaju drastičan pad, ali je napredak konzervativaca umjereniji, ili čak i oni također doživljavaju pad, samo manji (kako je npr. bilo prošle godine u Njemačkoj).
U mnogim europskim zemljama danas zabrinjavajuće rastu desničarki ekstremistički, autoritarni, ksenofobni pokreti i stranke, što izaziva zabrinutost demokratskih snaga kako na ljevici, tako i na desnom centru. Zeleni se agresivnim desničarima redovno oštro suprotstavljaju, npr. na ovogodišnjim parlamentarnim izborima u Nizozemskoj i Mađarskoj.
S druge strane, u nekim zemljama rast, iako umjereniji, doživljavaju snage radikalnije ljevice ("Die Linke" u Njemačkoj, koalicija komunista i zelenih u Portugalu, "Lijevi front" i Nova antikapitalistička stranka u Francuskoj idr.). Zeleni, koji gotovo uvijek surađuju sa strankama ljevice ili lijevog centra, uglavnom stagniraju ili postižu skroman napredak.
______________

(2) P. Anderson: ,,Renewals", New Left Revieiv, II (1), 2000., str. 11.

Nastavak će biti objavljen u subot, 20. kolovoza u 09:00.

- 21:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Treći blok, treći put... Što ljevica i zeleni mogu ponuditi? (1)

U slijedeća tri dana objavit ću, u nastavcima, svoj nedavno napisan članak. Nije dugačak (2100 riječi, osam kartica), ali objavljujem u kratkim odlomcima, prilagođeno formatu bloga. Ako želite pročitati cijeli članak (u wordu), javite se i pošaljite e-mail adresu, pa ću vam poslati.

U naslovu jednog nedavnog novinarskog članka (1) pojavila se sintagma „Treći put“ (s velikim slovom), iako se u članku koriste termini „treća opcija“ i „treća struja“; naslov je vjerojatno stavio urednik.

Ista neusklađenost pojavila se u izjavi sindikalnog lidera Vilima Ribića za Dnevnik HTV-a 17. kolovoza. Najavljujući mogući politički angažman sindikata (bez razjašnjenja na što zapravo misli i da li je to usaglašeno s drugim sindikalnim čelnicima) on je rekao da oba politička bloka ne zadovoljavaju interes radnika, te je Hrvatskoj potreban „treći put“.

Treći blok, opcija ili struja termin je dnevne političke pragmatike u Hrvatskoj. Međutim, pojam „Treći put“ ima specifično značenje u političkoj teoriji i praksi na svjetskom nivou u posljednjih 15-ak godina. Prije desetak godina bio je motivirajući i obećavajući, ali donio je razočarenje i danas pripada prošlosti.

U praksi društvenih i političkih borbi, treba jasno promisliti o pojmovima, načelima i argumentima koji se koriste; a to znači, da treba raditi na društvenoj teoriji, iz koje kao politički djelatnici razvijamo svoje strategije. Već je previše bilo ispraznih, nedomišljenih, slučajno izbačenih parola.
_____________

(1)Jasmina Popović: „Na ulici je šansa za Treći put“, Obzor, prilog Večernjeg lista, 24. srpnja 2010, str. 5-6.

Slijedeći nastavak

- 09:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Zoran Oštrić

SADRŽAJ BLOGA

Poveznice (linkovi)

Svjetonazorska načela

28.08.2010., subota

Crni pas i bijela mačka

27.08.2010., petak

Tko ne prodaje, ne treba ni da jede?

25.08.2010., srijeda

Svi naši Treći blokovi...

22.08.2010., nedjelja

Treći blok, treći put... Što ljevica i zeleni mogu ponuditi? (6)

Treći blok, treći put... Što ljevica i zeleni mogu ponuditi? (5)

21.08.2010., subota

Treći blok, treći put... Što ljevica i zeleni mogu ponuditi? (4)

Treći blok, treći put... Što ljevica i zeleni mogu ponuditi? (3)

20.08.2010., petak

Treći blok, treći put... Što ljevica i zeleni mogu ponuditi? (2)

Treći blok, treći put... Što ljevica i zeleni mogu ponuditi? (1)